Od 1934. godine kancelarija sela Rgošta izdavala je eksploataciju banje pod godišnji zakup. Nakon završetka Drugog svetskog rata počinje masovnije korišćenje banjskih usluga od strane građana Knjaževca, a koriste je i kao mesto za odmor i izletište. Voda iz nje je poslata na analizu odgovarajućim institucijama, ali je utvrđeno da njen, slabomineralni sastav nema neku značajniju lekovitu vrednost. Nasuprot tome, na hiljade posetilaca Rgoške banjice tvrde da im je upravo kupanje u njoj pomoglo na izlečenju ili saniranju različitih bolesti. | |
Postoje i dokazi o tome, da su se kupajući se u u njoj izlečili i neki paralizovani bolesnici. Na ovom terenu postoji i čitav niz izvora koji izbijaju na vodonosnom rasedu,dužine oko 800 metara. Neki se javljaju i na obalama Svrljiškog Timoka, a neki su potopljeni u koritu ove reke. Topla voda se može dobiti pobijanjem pumpe od 60 cm, do jednog metra dubine, a prema temperaturi spada u tople vode sa 28 – 32 stepena C. Sa ovih izvorišta napaja se vodom i olimpijski bazen "Banjica". Pored postojećih kupatila, na otvorenom prostoru postoji i izvorište "Vir", koje za kupanje koriste građani Knjaževca, i koje je po planu treba da se proširi u jezero.